Dinamika psihološkog razvoja u duhovnom životu

8. svibnja 2019. - 10:26 -- šsf

U mirnoj oazi Karmelskoga samostana na Buškom jezeru od 3. do 5. svibnja održan je susret sestara s privremenim zavjetima svih redovničkih zajednica s područja Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Susret je organizirala Hrvatska redovnička konferencija koja svake godine okupi sestre juniorke na drugom mjestu. Zahvaljujući tome neke od nas su prvi put posjetile Karmel sv. Ilije u čijem je sklopu etnografski muzej koji čuva i promiče kulturnu baštinu Hrvata u Bosni i Hercegovini. Voditelj seminara don Đuliano Trdić, psiholog i svećenik Riječke nadbiskupije te voditelj Centra za savjetovanje, održao je predavanje na temu Dinamika psihološkog razvoja u duhovnom životu.

Mnoštvo mladih sestara, nas oko 60 s odgojiteljicama, željno smo iščekivale susret i predavača koji je i prošle godine bio voditelj seminara. Znale smo da će nam puno toga korisnog reći i obogatiti naše duše koje su poput gline koju treba oblikovati. A za to je potrebno brinuti o duhovnoj i psihološkoj razini te je don Đuliano započeo s predavanjem o spolnosti koja je dar i blagoslov od Stvoritelja. Za posvećenu osobu je važno zrelo živjeti svoju spolnost i na ispravan način svjedočiti celibat koji ima svoj smisao i vrijednost. U suvremenom društvu se naglašava hedonizam, te ova vrijednost kao da nema značaj, ali celibat je integrirana ljubav, poput svake istinske ljubavi, kojoj je cilj iz egoizma ići u altruizam. Ljubav je davanje i zato je potrebno integrirati spolnost kako bismo po primjeru naših utemeljitelja mogli živjeti za druge. Jer sve je vrijedno življenja ljubavi prema Bogu, pa tako i celibat.

Osoba se tijekom života razvija. Nije dobro da ostane na psihološkoj razini adolescenta koji je još emocionalno nezreo. Stoga smo govorili i o emocionalnoj čistoći. To je poziv da bdijemo nad sobom, jer u našem srcu na prvom mjestu treba biti Zaručnik-Isus. Naše emocionalno ulaganje mora biti proporcionalno dubini našeg odnosa s drugim. Ta tema je izazvala reakcije i brojna pitanja, te smo u ugodnom ozračju iznosile svoja razmišljanja, a voditelj nas je poticao na dijalog. Da bismo ušle u dinamiku psihološkog razvoja, u duhovnom životu nas redovnica značajno mjesto ima samoća u kojoj trebamo osluškivati svoje srce tražeći Božji duh. I tako smo shvatile što je sve potrebno za dublji rast u duhovnosti.

Nakon govora o tome što trebamo činiti u odnosu prema sebi, govorile smo i o odnosu prema drugima, jer redovnički život je život koji zahtjeva zajedništvo. Stoga smo imali predavanje o ogovaranju koje bi trebalo biti isključeno iz komunikacije s drugima. Papa Franjo nas poziva da se okanimo te bolesti koja razara ljudske odnose. I ta tema je izazvala mnoštvo pitanja i komentara na koja je don Đuliano strpljivo odgovarao. Zaključak je da treba čuvati svoje srce i uvijek polaziti od nakane zašto nešto činim. Potkrijepio je to mudrošću Sokrata koji kaže da ono što govorimo o drugima mora proći kroz tri sita: korisnost, dobrohotnost i istinoljubivost. U suprotnom, govor nije dobar za naš duhovni život.

A kako govoriti o dinamici razvoja duhovnog života bez primjera svetaca koji su nam uzor u tome kako biti predan Bogu. Stoga je voditelj svaku temu potkrijepio primjerima iz života svetaca, poput sv. Male Terezije i sv. Franje Saleškog koji su pokazatelji da se evanđelje Isusa Krista može živjeti u bilo kojem vremenu, pa i današnjem. No, nismo imale samo predavanja, nego i priliku za druženje i rekreaciju te međusobno izmjenjivanje iskustava. Svaka sestra je blagoslov svojoj zajednici jer poziv na služenje Bogu po evanđeoskim savjetima je milost koja ispunjava radošću, ali također zahtjeva dosljednost u ponašanju, a za to je potrebno imati razvijen duhovni život koji nije moguć bez psihološke zrelosti.

Naš susret je obogatilo i razgledavanje muzeja. O. Zvonko Martić iscrpno nam je protumačio zbirku narodnih nošnji iz svih krajeva BiH, kao i zbirku nakita i umjetničkih djela. Tako smo se kulturno obogatile, jer čuvajući tradiciju čuvamo narodnost.

Zaista je naš susret bio sestrinski susret. Produbile smo spoznaje, nešto novo naučile kako bismo dosljednije i radosnije živjele ono što smo Bogu obećale. A smijeha i radosti nije nedostajalo. Hvala Bogu na tome. Nadamo se da ćemo poticaje koje smo primile moći i primijeniti. U tome nam je najveći zagovornik naša nebeska Majka Marija. Uz Njezinu pomoć svaki čvor može biti razriješen, a svako trpljenje zadobiti smisao. Obnovljene duhom i tijelom, nakon lijepog zajedništva, krenule smo u nove životne izazove i pobjede.

s. Marija Matanović